Većina ljudi u bibliotekarstvu, ali verovatno i veliki broj ljudi u kreativnim industrijama znaju čuveni citat Stiva Džobsa: Kreativnost je samo povezivanje stvari . Veliki vizionar i umnogome kreator savremenog sveta nije ovde stao – dodao je još jednu istinu: Kada pitate kreativne ljude kako su nešto uradili, oni osećaju krivicu jer su svesni da su samo pre svih primetili nešto što je očigledno . Drago mi je da su organizatori ovogodišnjeg Biblioneta očito kreativni ljudi jer su “primetili nešto što je očigledno” – koliki je zapravo značaj povezivanja i partnerstava za razvoj i kreativni napredak biblioteka, a sve na polzu lokalne zajednice i naših sugrađana.
U tekstu ću vam predstaviti kombinaciju iskustava biblioteke u Jagodini i razrađenih ideja koje čekaju realizaciju. Verujemo da će ova kombinacija dobre prakse i kreativnih ideja biti korisna bibliotekama sa situacijom sličnom našoj, a verovatno i bibliotekama sa nekom drugom specifičnom lokalnom situacijom.
Po našem iskustvu, prva stvar koju treba da uradite ako ste ozbiljno posvećeni saradnji unutar lokalne zajednice je da organizujete sastanak sa prirodnim saveznicima. Mi smo za te saveznike odabrali aktivne profesore lokalnih osnovnih i srednjih škola (i inače naše prijatelje i saradnike), profesorku metodike i prodekanicu za nastavu sa lokalnog Pedagoškog fakulteta, kao i osobu koja je u lokalnoj samoupravi zadužena za saradnju sa Kancelarijom za mlade (takvih kancelarija ima u svakoj opštini i one, za razliku od naše saradnice, obično ne znaju šta treba da rade na toj poziciji i kako da opravdaju opredeljena sredstva). Pozvali smo i nekoliko predstavnika omladinskih NVO, novinare sa kojima sarađujemo i predstavnike lokalnog Književnog kluba. Naravno da vi spisak treba da prilagodite specifičnostima svoje lokalne sredine (negde, na primer, postoje klubovi nacionalnih manjina i sl.). Uglavnom, pozvanih treba da bude dosta, ali ne treba preterivati, da biste svakom gostu mogli da posvetite dovoljnu pažnju.
Ne treba posebno naglašavati da je od ključnog značaja da veoma dobro i promišljeno pripremite i vodite sastanak. Taj sastanak će biti i prva evaluacija vaših zamisli. Ako svoje ideje i viziju uspete da "prodate" ljudima koje na sastanku okupite i od njih napravite saveznike i saradnike – verovatno ste na pravom putu.
*
Prvo ćemo nešto reći o saradnji sa školama i drugim obrazovnim institucijama u vašem gradu. Jer zaista, šta je prirodnije nego saradnja biblioteke i škola u lokalnoj zajednici ? To se toliko podrazumeva, da mnoge biblioteke rade sa školama, ne doživljavajući da rade sa nekom bitno drugačijom organizacijom. Na istom poslu obrazovanja i vaspitanja mladih generacija, sa istim ciljnim grupama, ali, ako hoćete i sa istim problemima i izazovima, škole i biblioteke ne samo da treba, nego i moraju da nađu načine za kreativnu saradnju. Evo nekoliko njih:
1. Čitalački klub
Tinejdžerski čitalački klub bi mogao da bude neka vrsta dodatne nastave za učenike zainteresovane za knjige kojih nema u lektiri, i tu ne treba da se libite i da iskoristite trendove u tinejdžerskom čitalačkom ukusu (vampiri i sl.), ali i poluge koje u svojim rukama imaju kolege profesori i nastavnici. Ovo bi bila ta osnovna saradnja škola i biblioteke. Za početak treba ukrstiti podatke iz biblioteke (spisak redovnih korisnika tinejdžera i pregled njihovih interesovanja) sa podacima iz škole – učenička interesovanja i spremnost na dodatni rad. U ovom poslu treba iskoristiti dobru praksu Mreže B.O.O.K i njihov katalog preporučenih knjiga . Bar za početak. Po identifikaciji potencijalnih članova Čitalačkog kluba, treba organizovati posetu biblioteci, upoznavanje sa fondom i predlogom aktivnosti, a zatim, u skladu sa željama i ambicijama članova birati knjige, teme i organizovati sastanke u biblioteci.
2. Debatni klub
Već desetak godina funkcionišu po školama Srbije debatni klubovi. Ono što može biti argument da se ta aktivnost prenese i u biblioteke je multidisciplinarnost tema, kao i podizanje nivoa takmičenja na međuškolski i međugradski nivo. Potrebno je osmisliti dijapazon aktuelnih i tinejdžerima zanimljivih tema, eventualno odrediti ZA i PROTIV grupe, a rezultate debate, što da ne, prezentovati i u lokalnim medijima. Mladi vole da se njihov glas čuje, a biblioteka bi trebalo da je glasnija od škole. Najzanimljivije je svakako promovisati formiranje debatnih klubova po školama, a zatim na gradskom nivou organizovati sučeljavanja na najrazličitije teme .
3. Škola kreativnog pisanja
Još jedan vid saradnje biblioteke i škola može biti i škola kreativnog pisanja. Za ovu aktivnost je dobro angažovati profesore jezika, uz ugovaranje kurikuluma i goste koji će podržati i promovisati kurseve. Ne treba se libiti da te kurseve promovišete i kao obuku za pisanje sastava, jer će tako biti atraktivniji za prijavljivanje, a na njima će, daleko više nego na časovima u školi, angažovani profesori imati vremena i pažnje učenika zainteresovanih da proniknu u tajne kreativnog pisanja. Kao goste predavače lepo je pozvati i istaknute lokalne novinare i pisce koji bi polaznicima govorili o svom kreativnom procesu.
4. Takmičenja i kvizovi
Možda najdugovečnija i nekako podrazumevajuća saradnja škola i biblioteke prisutna je decenijama unazad. Gde je prirodnije organizovati takmičenja u recitovanju , književne smotre i proglašenja pobednika konkursa za najbolji rad, nego u hramu knjige, neutralnom u večitoj kompetetivnosti škola i nastavnika? Ovde valja voditi računa o stručnosti i neprikosnovenosti žirija i ovde bi se saradnja mogla preklapati sa lokalnim klubom pisaca ili nekom sličnom organizacijom. Jedna od novina u odnosu na dvadesetovekovna književna i recitatorska takmičenja (Koliko volim Tita i zašto) mogli bi biti onlajn kvizovi iz najrazličitijih oblasti koje smo mi veoma uspešno realizovali u okviru projekta Evropa i mi .
*
Ovde već zalazimo u proširenje područja borbe i u primere saradnje sa dve ili više organizacija i institucija. Takva vrste saradnje je logistički najzahtevnija, ali i najplodotvornija u praksi. Navešćemo nekoliko, i svaka dokazuje ovu tvrdnju:
5. Tutoring program
Biblioteka može biti atraktivno mesto susreta učenika sa teškoćama u učenju i studenata i učenika koji mogu da pomognu sa ovim problemom. Idealno je kada u gradu imate Pedagoški fakultet i studente kojima je tutoring program sa učenicima nižih razreda osnovnih škola svojevrsna praksa. Ipak, može se organizovati da tutori osnovnoškolcima budu učenici srednjih škola, a moguće je zamisliti čak i vršnjački tutoring program. Zašto u biblioteci? Zato što ni u školi, ni na fakultetu nema ni vremena ni resursa za to, a biblioteka ima prilagođene prostore, a i najmanje je uznemirujuće okruženje za učenika sa problemima u učenju. Ovom saradnjom škola ostvaruje benefite u oblasti unapređivanja znanja učenika sa teškoćama u učenju, fakultet svoje studente podučava praktičnom radu i to sa najizazovnijim problemima u toj praksi, dok biblioteka (još jednom) pokazuje da je nezamenjivo mesto za promociju prosvete i kulture u lokalnoj zajednici.
6. Edukacija za izradu i realizaciju omladinskih projekata
Ovu aktivnost možete izvesti takođe kao neku vrstu kursa, ali je možda srećnije rešenje realizovati je u saradnji sa školskim učeničkim parlamentima i omladinskim NVO u vašem gradu. Biblioteka (i škole) imaju resurse i ciljnu grupu, dok omladinske NVO imaju aktivne ljude i obuhvatniji pristup domaćim i stranim fondovima, budući da se škole i biblioteke uglavnom finansiraju iz budžeta. Edukatori bi bili ljudi iz NVO sektora koji imaju iskustva sa projektnim finansiranjem, ali i kolege iz biblioteke sa sličnim iskustvima. Pomoć u ovom poslu može da vam pruži i Ministarstvo omladine i sporta, a kao proveru uspešnosti i svojevrsnu evaluaciju ove aktivnosti možete predvideti da sa nekom omladinskom NVO i polaznicima kursa konkurišete za neki od projekata domaćih i međunarodnih donatora. Danas je veoma važna tema preduzetništvo mladih , pa bi eventualni projekti ovakve vrste imali najviše šanse da prođu. Ipak, ne treba se ograničavati na praćenje trendova, već učešće na nekom konkursu treba prilagoditi interesovanju većine polaznika.
7. Bibliotečki klub – volontiranje u biblioteci
Masovnost čitalačkog i debatnog kluba, dobro osmišljene i redovne sesije biblioteci treba da omoguće formiranje čvrstog jezgra posvećenih tinejdžera, omladinskih NVO i profesora saradnika. Unutar tog korpusa, ali i šire, valja ponuditi opciju volontiranja u biblioteci, na najrazličitijim poslovima - u Jagodini su tinejdžeri i omladinci uz stručni nadzor kolega biblioteka rashodovali knjige, ali, po našem iskustvu ipak im je najlepše, a za naše korisnike i najatraktivnije bilo da rade na pozajmnim odeljenjima i da pomažu u organizaciji kreativnih radionica za predškolce . Ova akcija je imala veliki medijski ođek, ali, što je još važnije, pri biblioteci je ostala grupa mladih ljudi spremnih na saradnju kad god je potrebno.
8. Izrada bibliotečkog časopisa za tinejdžere (štampanog i onlajn)
Ako poznajete wordpress platforme, eksperimentišite sami sa formom i sadržajem časopisa. Ako već imate ekipu mladih saradnika, započnite to sa njima, ako nemate, najsrećnije rešenje je da preko kolega profesora u srednjim školama ponudite učenicima da budu saradnici časopisa, a u lokalnim mdijskim kućama potražite nekog ko bi bio zainteresovan da mlade upozna sa tajnama novinarskog poziva. Mislim da bi u toj aktivnosti sa zadovoljstvom učestvovali novinari zaduženi za praćenje prosvetnih i kulturnih aktivnosti u gradu i da bi to automatski obezbedilo medijsku propraćenost. Tokom tog posla locirajte moguće saradnike među mladima i sa njima napravite sastanak oko rubrika, izgleda i orijentacije časopisa. Onlajn verzija je dinamičnija, jeftinija i više kul, ali ukoliko se priča zavrti, usudite se i na štampani časopis u izdanju biblioteke. Što da ne?
9. Izrada bloga ili vloga na sajtu biblioteke
Još atraktivnija i savremenija stvar koju možete bez velikih troškova ponuditi mladima je i izrada bloga ili vloga na sajtu biblioteke. Za to vam je potreban samo sajt i dobro vođeni kreativni omladinac/omladinka. Naravno da je bolje ukoliko ih ima više, ali za početak je dovoljan i samo jedan. Naime, ovo klinci već rade sami od svojih kuća, a uz malo ubeđivanja to mogu da rade i na sajtu biblioteke. Ako u lokalnoj zajednici postoji neki uticajni bloger/vloger, pozovite ga da učestvuje, sigurno će prihvatiti . Ovde je dobro to što teme mogu biti raznovrsne – ne uvek vezane za knjigu – a naš posao je eventualna kontrola jezika pre nego što uradak pustimo na sajt ustanove. Tinejdžerski blog/vlog treba oglasiti i oflajn – u školi, na lokalnim medijima, ali i onlajn – na društvenim mrežama. To naravno važi i za sve ostale navedene aktivnosti.
10. Upoznavanje sa pojmom i benefitima onlajn kursevarazličitih oblasti
Kancelarija za mlade (ili neka druga institucija zadužena za mlade pri lokalnoj samoupravi) promoviše pomoć mladima u edukaciji, stručnom usavršavanju i pronalaženju posla. Uz edukovanje za kreativno pisanje i izradu projekata, u saradnji sa Kancelarijom biblioteka može mladima da pokaže i čitav novi univerzum besplatnih onlajn kurseva iz najrazličitijih oblasti kojih u poslednje vreme ima sve više i na srpskom jeziku. Ukoliko biblioteka ima internet salu, moguće je i organizovati grupno učešće mladih na atraktivnim onlajn kursevima, recimo na kursevima ekonomije, istorije ili stranih jezika. Ovim se podstiče i učenje na daljinu i doživotno učenje, štedi se novac korisnika, ali i promoviše biblioteka kao mesto znanja.
Svako može dodati nešto na spisak, mi ćemo se zaustaviti na deset predloga. Velika tema saradnje bibliteke unutar lokalne zajednice jedva da je do sada teorijski načeta u srpskom bibliotekarstvu i ovogodišnji Biblionet je, čini se, odgovor na jedno važno pitanje na koje se do sada nismo mnogo obazirali. Zato jedva čekamo Biblionet 2020, ali i zbornik radova sa ovog seminara!





Sažetak
Stiv Džobs je jednom rekao: Kreativnost je povezivanje stvari. Ova velika istina kao da je stvorena da da odgovor na glavne izazove današnjih biblioteka: pronalaženje mesta u digitalnom svetu, dokazivanje neophodnosti svog postojanja osnivačima i donosiocima odluka i shodno tome, obezbeđivanje finansiranja i samog opstanka biblioteka kakvim ih danas poznajemo. Tema ovogodišnjeg Biblioneta je na tragu Gejtsove ideje i promoviše saradnju biblioteka sa lokalnim činiocima kao kreativan odgovor na navedene izazove. U tom smislu, nadamo se da će naš rad idejama i primerima dobre prakse saradnje biblioteka i lokalnih činilaca doprineti ciljevima seminara.
Summary
Steve Jobs once said: Creativity is just connecting things. This great truth seems to have been created to provide an answer to the main challenges of today's libraries: finding a place in the digital world, proving the necessity of their existence to founders and decision makers and, consequently, securing funding and the very survival of libraries as we know them today. The theme of this year's Biblionet is in line with Jobs' idea and promotes library collaboration with local personalities as a creative response to these challenges. In that sense, we hope that our work will provide ideas and examples of good practice such as the cooperation between libraries and local actors which will contribute to the goals of the seminar.